
Koliko kompleta radne odeće treba jednom zaposlenom?
Koliko kompleta radne odeće treba obezbediti jednom zaposlenom?
Da se razumemo: ne postoji neki univerzalni, magični broj koji odgovara svakoj kompaniji i svakom radnom mestu.
Potreban broj kompleta zavisi od posla koji zaposleni obavlja, koliko često treba da se presvlači, koliko brzo se odeća prlja, koliko traje ciklus pranja i isporuke i da li su potrebni i rezervni kompleti. U proizvodnji treba uzeti u obzir i smenski rad, sezonske promene i broj zaposlenih koji koriste različite vrste zaštitne odeće.
Zbog toga, pitanje „koliko komada (ili kompleta) treba da kupimo“ samo po sebi nije dovoljno.
Važnije, tj. pravo pitanje je: kako obezbediti da svaki zaposleni ima čistu i odgovarajuću odeću onda kada mu je potrebna?
Od čega zavisi broj kompleta radne odeće?
Broj kompleta treba odrediti prema stvarnoj upotrebi.
Zaposleni koji radi u čistijem delu proizvodnje možda neće menjati odeću istom dinamikom kao zavarivač, mehaničar ili radnik koji je svakodnevno izložen uljima, prašini i drugim nečistoćama.
Na potrebnu količinu utiču:
- vrsta posla i uslovi u kojima se radi
- zahtevi za higijenu i bezbednost
- učestalost presvlačenja
- broj smena
- vreme potrebno za pranje i povrat odeće
- potreba za rezervnom odećom
- sezonska odeća
- promene broja zaposlenih
Upravo zato se broj kompleta u dobro organizovanom sistemu ne određuje napamet. Prvo se definiše dinamika korišćenja, a onda količina odeće koja može da podrži tu dinamiku.
Lindström u svojoj usluzi broj potrebnih zamena i pranja određuje prema prirodi posla, zahtevima radnog mesta i dogovorenoj dinamici korišćenja. Radi orijentacije i pojednostavljene kalkulacije, ispod možete videti kako računamo broj potrebnih kompleta odeće na osnovu broja nedeljnih presvlačenja.

Koliko često zaposleni treba da menja radnu odeću?
Ni ovde ne postoji univerzalno pravilo koje može da se primeni na baš svako radno mesto.
Presvlačenje zavisi od toga koliko se odeća tokom rada prlja, kakvim je supstancama izložena i da li ima zaštitnu funkciju koja zahteva kontrolisano održavanje. Na nekim poslovima odeća se menja često zbog higijene. Na drugim je glavni razlog bezbednost ili velika količina industrijske prljavštine. Postoje i pozicije na kojima je jedan deo uniforme potrebno menjati češće od drugog.
Zbog toga kompanija prvo treba da odgovori na nekoliko praktičnih pitanja:
- Koliko puta nedeljno zaposleni treba da dobije čist komplet?
- Da li se cela uniforma menja istom dinamikom?
- Koliko dugo odeća ostaje van upotrebe zbog pranja, pregleda i transporta?
- Šta zaposleni nosi dok je prethodni komplet u tom ciklusu?
Kada se ovo jasno definiše, mnogo je lakše izračunati koliko je odeće stvarno potrebno.
Zašto nije dovoljno imati samo odeću koju zaposleni trenutno nosi?
Radna odeća se stalno kreće kroz ciklus.
Jedan komplet je na zaposlenom. Drugi može da bude spreman za korišćenje. Treći je možda na pranju ili pregledu. Ako postoji oštećenje, neki komad može biti na popravci ili zameni.
Ako kompanija razmatra samo ono što zaposleni tog trenutka nosi, prvo kašnjenje, oštećenje ili dodatno presvlačenje može da napravi problem.
Tada se javljaju poznate situacije: zaposleni odlaže zamenu odeće jer nema drugi komplet, nosi odeću duže nego što bi trebalo, ili traži privremeno i „kreativno“ rešenje, poput pozajmljivanja od kolege.
Dobar sistem mora da uzme u obzir ceo ciklus, a ne samo broj ljudi u pojedinačnoj smeni.
Da li svakom zaposlenom treba rezervni komplet radne odeće?
Rezervni komplet pomaže u situaciji kada zaposleni treba da preda korišćenu odeću, a sledeći redovni komplet još nije spreman za upotrebu.
U Lindströmovom modelu usluge za svakog zaposlenog definiše se potreban broj kompleta, a u okviru tog broja predviđen je i rezervni set. Svrha rezerve je da zaposleni može da odloži u kolektor nošenu odeću baš onog dana koji je za to predviđen uslugom. Ona se tako vraća u dogovoreni ciklus pranja bez bojazni da će zaposleni ostati bez odgovarajuće uniforme.
To je dobar primer zašto broj kompleta ne treba posmatrati kao zalihu koja “stoji neiskorišćena”. Deo odeće u svakom trenutku ima konkretnu ulogu u cirkulaciji.

Kako rad u više smena utiče na potrebnu količinu odeće?
Kod kompanija koje rade u dve ili tri smene planiranje postaje složenije.
U takvim slučajevima nije dovoljno znati ukupan broj zaposlenih. Treba da znate i kada se odeća koristi, kada se vraća na pranje i koliko brzo se vraća u opticaj.
Problem može da bude ako preduzeće pokušava da drži premalu zalihu da bi smanjilo trošak. Takođe i ako kompanija interno pere odeću, a veliki broj zaposlenih je predaje na pranje u isto vreme.
Takve uštede ponekad samo prebacuju trošak na neko drugo mesto. Menadžeri tada troše vreme na traženje veličina i količina koje nedostaju, prepravke, hitne nabavke i rešavanje pojedinačnih problema.
Bolje je planirati količinu prema ciklusu rada nego pokušavati da se broj komada svede na minimum po svaku cenu.
Šta je sa novim zaposlenima i promenom veličine?
Broj zaposlenih nije stalan. Ljudi dolaze i odlaze, prelaze na druga radna mesta i u nekim slučajevima im se menja i veličina odeće. U proizvodnji može biti i sezonskih radnika, ili perioda kada je privremeno – ad hoc – potrebno više ljudi.
Ako je sva odeća kupljena unapred i personalizovana, svaka promena može da zahteva i novu nabavku. Istovremeno, deo prethodno kupljene odeće može ostati neiskorišćen.
Kod sistema iznajmljivanja upravljanje promenama može biti znatno fleksibilnije. Lindström, na primer, ima i Workwear Flex model za okruženja sa većom fluktuacijom ili zajedničkom (deljenom) odećom, gde zaposleni mogu da uzmu čistu odeću odgovarajuće veličine sa definisanog mesta za preuzimanje.
Za kompaniju sa stabilnim brojem zaposlenih personalizovani model može biti bolji izbor. Za pojedine grupe radnika može imati smisla i kombinacija personalizovane i zajedničke odeće.
Kako znati gde se nalazi svaki komad radne odeće?
Što je kompanija veća, to je teže ručno pratiti radnu odeću.
Ako imate nekoliko stotina zaposlenih, više lokacija i različite modele odeće, pitanje „gde je ovaj komad“ brzo postaje operativni problem.
RFID tehnologija omogućava da se pojedinačni komadi identifikuju i prate kroz servisni ciklus. Lindström koristi RFID oznake na radnoj odeći, dok eLindström omogućava pregled podataka o odeći, uključujući količine koje su u upotrebi i na pranju.
Takvi podaci pomažu da se razlikuje stvarni nedostatak odeće od problema u načinu korišćenja.
Na primer, kompanija može da ima dovoljno kompleta prema ugovorenom sistemu, ali zaposleni možda ne vraćaju nošenu odeću na vreme. U tom slučaju, dodatna kupovina ili naručivanje novih kompleta ne rešava pravi problem. Takvi faktori – i pravi uzroci problema – postaju lako vidljivi uz jednostavan i pregledan sistem kakav je eLindström.
Šta ako zaposleni ne vraćaju odeću redovno na pranje?
Ovo je čest razlog zbog kog sistem na papiru izgleda dobro, ali u praksi dolazi do „nestašica“.
Ako se odeća ne vraća u dogovoreno vreme, ona ne ulazi u ciklus pranja i ne može ni da se vrati kao čist komplet. Deo zalihe tada praktično ostaje van sistema. Zato je važno da zaposleni znaju kada treba da odlože korišćenu odeću i gde.
Menadžeri, sa druge strane, treba da imaju pregled da li se dogovorena dinamika stvarno poštuje.
Problem ne mora uvek da bude u broju kompleta. Ponekad je i u tome što postojeći kompleti ne cirkulišu onako kako je planirano.
Šta se dešava kada se radna odeća ošteti?
Radna odeća u industrijama sa uslovima rada kakvi su npr. u mašinskoj i metalnoj industriji radi u zahtevnim uslovima. Habanje je sasvim normalno.
Pitanje je: šta se dešava kada se pojavi rupa, pocepa šav, ošteti zatvaranje ili odeća više nije pogodna za posao za koji je namenjena.
Profesionalna usluga zato ne bi trebalo da se svodi samo na pranje. Lindströmova usluga obuhvata pranje, pregled, održavanje, popravku i zamenu odeće kada je to potrebno.
Ovo direktno utiče i na potreban broj kompleta. Sistem mora da nastavi da funkcioniše i kada je neki komad privremeno van upotrebe.

Kupovina ili iznajmljivanje radne odeće: šta se menja u planiranju?
Kod kupovine kompanija sama procenjuje koliko odeće treba da nabavi i koliku rezervu želi da drži.
Zatim treba organizovati pranje, popravke, zamenu istrošenih komada, skladištenje, promene veličina i nabavku za nove zaposlene.
Kod usluge iznajmljivanja cilj je drugačiji. Kompanija definiše potrebu, a servisni model održava odgovarajuću količinu odeće u cirkulaciji.
Lindströmova usluga obuhvata nabavku odeće, redovno pranje, održavanje, popravke, zamene i isporuku.
Zato pravo pitanje često nije “koliko kompleta treba da kupimo”, nego:“
Koliko čiste i ispravne odeće mora da bude dostupno da bi svaki zaposleni mogao normalno da radi?”
Odgovor na to pitanje daje mnogo bolju osnovu za planiranje.
Kako da izračunate potreban broj kompleta u vašoj kompaniji?
Počnite od radnog mesta, a ne od kataloga odeće.
Za svaku grupu zaposlenih utvrdite:
- Koju odeću koriste
- Koliko često treba da se presvlače
- Koliko dugo odeća ostaje van upotrebe zbog pranja i održavanja
- Da li je potreban rezervni komplet
- Da li postoje posebni sezonski ili smenski zahtevi
- Kako ćete rešavati oštećenja, nove zaposlene i promene veličine
Tek tada odredite količinu.
Za neke pozicije rezultat može biti manji broj kompleta. Za druge će biti potrebno više odeće u cirkulaciji. Cilj nije imati što više komada. Cilj je da zaposleni ne ostane bez odgovarajuće odeće kada mu je potrebna.
Kako Lindström upravlja radnom odećom?
Lindströmova usluga iznajmljivanja radne odeće obuhvata izbor odgovarajućih odevnih predmeta, pranje, održavanje, potrebne popravke, zamene i redovne isporuke.
RFID praćenje i eLindström portal daju dodatni pregled nad količinama i kretanjem odeće.
Na taj način kompanija ne mora sama da planira svaki pojedinačni ciklus nabavke, pranja i popravke.
Ako želite da proverite koliko kompleta i koja dinamika korišćenja odgovaraju vašoj proizvodnji, razgovarajte sa Lindström timom o organizaciji usluge radne odeće.

Česta pitanja
Koliko kompleta radne odeće treba jednom radniku?
Ne postoji isti broj za svako radno mesto. Količina zavisi od vrste posla, učestalosti presvlačenja, ciklusa pranja i održavanja, smenskog rada i potrebe za rezervnim kompletom.
Da li svaki zaposleni treba da ima rezervnu radnu odeću?
Rezervna odeća pomaže da zaposleni ima odgovarajući komplet i kada je deo njegove odeće na pranju, popravci ili privremeno van upotrebe. U Lindströmovom personalizovanom modelu usluge, rezervni set je deo planirane količine odeće.
Da li svi zaposleni u kompaniji treba da imaju isti broj kompleta odeće?
Ne nužno. Npr. zavarivač, serviser, CNC operater i zaposleni u skladištu mogu imati različite potrebe za presvlačenjem, održavanjem i zaštitom.
Kako se prati radna odeća?
Ovo zavisi od rešenja, vrste odeće i naravno, sistema koji sama kompanija uspostavi. Ručno praćenje je svakako neefikasnije i manje pouzdano od automatizovanog.
Lindströmova radna odeća koristi RFID oznake koje omogućavaju identifikaciju i praćenje odevnih predmeta tokom servisnog ciklusa. Podaci o usluzi se, sa strane korisnika, mogu pratiti putem eLindström portala.
Ko pere i popravlja iznajmljenu radnu odeću?
Kod Lindströmove usluge, Lindström organizuje profesionalno pranje, održavanje, potrebne popravke i zamene, kao i redovnu isporuku čiste odeće.
Možda će vas zanimati i ovo:

Saznajte šta je ISO 22000, kome je namenjen, kako se razlikuje od HACCP i FSSC, kako izgleda sertifikacija i kakva je uloga radne odeće.

Saznajte šta EN ISO 11611 znači za radnu odeću zavarivača, kako se bira klasa zaštite i šta proveriti pre izbora odeće za zavarivanje.

Svlačionice su važan deo svakog radnog mesta. Pravilnik o preventivnim merama BZR određuje pravila za organizovanje svlačionica zaposlenih.
Šta je BRCGS Food Safety standard, koji su zahtevi za sertifikaciju, kako izgleda BRCGS audit i koje su razlike između BRCGS i IFS standarda.
Šta je IFS Food standard, koji su zahtevi za sertifikaciju, kako izgleda IFS audit i koje su razlike između IFS Food, BRCGS i ISO 22000.

