
EN ISO 11611: šta treba znati o radnoj odeći za zavarivače
Radna odeća za zavarivače treba da odgovara rizicima koji nastaju tokom zavarivanja i srodnih poslova. Oznaka “radna odeća” ili “FR” sama po sebi nije dovoljna da pokaže za koju vrstu posla je odeća pogodna.
ISO 11611 je međunarodni standard koji definiše minimalne bezbednosne zahteve i metode ispitivanja zaštitne odeće za zavarivanje i srodne procese. Aktuelno međunarodno izdanje je ISO 11611:2024, objavljeno u junu 2024. godine.
Za svaku kompaniju koja zapošljava zavarivače, bilo da posluje u mašinskoj, montažnoj, ili metalnoj industriji je važno da razume šta oznaka EN ISO 11611 govori, ali i šta ne govori i zašto izbor odgovarajuće odeće mora da počne procenom stvarnog rizika na radnom mestu.
Šta je EN ISO 11611?
EN ISO 11611 odnosi se na zaštitnu odeću koja se koristi pri zavarivanju i srodnim procesima sa sličnim rizicima.
Standard obuhvata minimalne zahteve za zaštitnu odeću, uključujući određene dodatne delove kao što su kapuljače, kecelje, rukavi i kamašne. ISO navodi da standard ne pokriva zahteve za zaštitu stopala, šaka, lica i očiju. I to je važna napomena.
Zavarivač koji nosi odgovarajuću zaštitnu jaknu i pantalone i dalje mora da koristi drugu ličnu zaštitnu opremu potrebnu za glavu, oči, lice, šake i stopala.
Zaštitna odeća je samo jedan deo ukupnog sistema zaštite.

Od kojih rizika štiti odeća prema ISO 11611?
Prema opisu Instituta za standardizaciju Srbije, ovaj tip zaštitne odeće namenjen je zaštiti korisnika od malih kapljica rastopljenog metala, kratkotrajnog kontakta sa plamenom i toplotnog zračenja električnog luka koje nastaje tokom zavarivanja i srodnih procesa.
Standard se odnosi i na ograničavanje određenog rizika od slučajnog kratkotrajnog kontakta sa električnim provodnikom u normalnim uslovima zavarivanja. To ne znači da odeća namenjena zavarivanju predstavlja zaštitu od svih električnih rizika.
Za radove kod kojih postoji ozbiljan rizik od električnog luka ili drugih električnih opasnosti potrebna je posebna procena i zaštitna oprema koja odgovara tim rizicima.
Zato oznaku standarda ne treba posmatrati izolovano.
Prvo pitanje treba da bude: šta zaposleni stvarno radi i čemu je tokom tog rada izložen?
Koja je razlika između klase 1 i klase 2?
Odeća prema EN ISO 11611 može biti klasifikovana prema nivou zaštite koji je potreban za različite aktivnosti zavarivanja.
U praksi ćete naići na oznake klase 1 i klase 2.
Važno je da se izbor klase ne zasniva samo na tome da je veći broj bolji. Potrebna klasa zavisi od vrste procesa, uslova rada i nivoa rizika kojem je zaposleni izložen.
ISO 11611:2024 sadrži smernice za izbor tipa odeće za različite aktivnosti zavarivanja. Institut za standardizaciju Srbije takođe navodi da se smernice za izbor nalaze u prilogu standarda.
Zato bi izbor klase trebalo povezati sa procenom rizika i tehničkim zahtevima konkretnog posla.
Lindströmova WelderPro odeća koja se koristi kod klijenata iz metalne industrije, poput Tehnike MB, je usklađena sa EN ISO 11611 i EN ISO 11612. Aktuelna WelderPro kolekcija donosi zaštitu klase 2 na poslovima zavarivanja.
Da li je klasa 2 automatski pravi izbor za svakog zavarivača?
Ne treba birati zaštitnu odeću samo po principu: „ma, da uzmemo višu klasu i završili smo posao”.
Na različitim radnim mestima menjaju se postupak zavarivanja, količina varnica i prskanja, položaj tela, okruženje, temperatura i drugi rizici.
Zavarivač koji obavlja jednu vrstu posla u kontrolisanom okruženju može imati drugačije zahteve od zaposlenog koji radi zahtevnije procese ili radi u prostoru gde postoji više istovremenih izvora rizika.
Zato odgovarajući nivo zaštite treba odrediti na osnovu procene rizika.
Tek nakon toga se bira odeća čije karakteristike i sertifikacija odgovaraju toj potrebi.

Da li je sva odeća sa oznakom FR pogodna za zavarivanje?
Ne treba izjednačavati oznaku FR sa automatskom pogodnošću za svaki posao zavarivanja.
FR se u praksi koristi za materijale ili odeću sa svojstvima koja ograničavaju širenje plamena. Ali posao zavarivača uključuje konkretne rizike koji treba da budu obuhvaćeni odgovarajućim standardom i klasom zaštite.
Zbog toga pri nabavci nije dovoljno pitati: „Da li je ova odeća FR?“. Bolja pitanja su:
- Za koje je rizike odeća ispitana?
- Koje standarde ispunjava?
- Koja je klasa zaštite?
- Da li ta zaštita odgovara poslovima koje naši zaposleni stvarno obavljaju?
U ovom kratkom vodiču za metalnu i mašinsku industriju preporučujemo izbor odeće prema konkretnom radnom mestu i utvrđenim rizicima, umesto jedne vrste odeće za sve zaposlene.
Da li EN ISO 11611 odeća štiti ruke, lice, oči i stopala?
Ne.
ISO 11611 ne obuhvata zahteve za zaštitu šaka, lica, očiju i stopala. Za te delove tela koriste se dodatni proizvodi lične zaštitne opreme obuhvaćeni drugim standardima.
To znači da odgovarajuća jakna i pantalone ne čine kompletan sistem zaštite zavarivača.
U zavisnosti od procene rizika, potrebni su i odgovarajuća zaštita očiju i lica, rukavice, obuća i druga oprema. Svaki deo ima svoju funkciju.
Zašto su kroj i stanje odeće važni?
Standard na etiketi nije dovoljan ako je odeća oštećena, ili ako se ne nosi kako je predviđeno.
Kod zavarivanja treba smanjiti mogućnost da varnica ili kapljica rastopljenog metala uđu ispod odeće ili ostanu zarobljene u njenim detaljima.
Zato su važni i kroj, zatvaranje, džepovi, manžetne i način na koji odeća pokriva telo.
Dobar kroj i pristajanje odeće su važni za svakodnevni rad. Preširoka odeća može da ometa kretanje, ili da stvori dodatni rizik tokom rada uz mašine. Preuska odeća može ograničiti pokrete i navesti zaposlenog da je nosi nepravilno, ili da izbegava njeno nošenje, što samo po sebi eliminiše i zaštitu.
Odeća treba da štiti, ali i da omogući radniku da posao obavlja normalno i koliko je god moguće komforno.
Kako prljanje utiče na zaštitnu odeću za zavarivače?
Zaštitnu odeću ne treba procenjivati samo prema tome da li izgleda čisto.
Institut za standardizaciju Srbije u opisu ISO 11611 navodi da znoj, prljanje i druge nečistoće mogu da utiču na određeni nivo zaštite, posebno u vezi sa kratkotrajnim slučajnim kontaktom sa električnim provodnicima.
U metalnoj industriji odeća može biti izložena uljima, metalnoj prašini i drugim industrijskim nečistoćama.
Zato je važno da se zaštitna odeća održava prema odgovarajućem procesu.
Pranje u ovoj industriji nije samo pitanje izgleda i mirisa. Ono je deo upravljanja odećom koja ima zaštitnu funkciju.

Da li zaštitnu odeću za zavarivanje treba prati kod kuće?
Kod zaštitne odeće nije bitno da li kućna mašina može da ukloni neku vidljivu mrlju.
Potrebno je znati:
- da li način pranja odgovara materijalu i svojstvima odeće
- da li se koristi odgovarajući proces, i
- da li se odeća nakon pranja proverava
Profesionalni servis ima još jednu prednost: odeća se ne vraća automatski u cirkulaciju samo zato što je oprana.
Treba proveriti i njeno fizičko stanje.
Pocepani šav, oštećen rukav ili drugi problem mogu da utiču na to da li je komad i dalje pogodan za korišćenje.
Lindströmova usluga radne odeće uključuje pranje, pregled, popravke i zamenu oštećenih komada kada je to potrebno.
Kada zaštitnu odeću treba popraviti, a kada zameniti?
Ne postoji univerzalan odgovor koji važi za svako oštećenje.
Bitno je da popravka ne naruši funkciju zbog koje je zaštitna odeća izabrana.
Kod običnog odevnog predmeta mala rupa može biti pre svega estetski problem. Kod zaštitne odeće treba proveriti da li oštećenje ili način popravke utiču na njena zaštitna svojstva. Zato ne treba improvizovati kod takvih odluka i donositi ih na radnom mestu.
Sistem održavanja treba da definiše pregled, popravku i zamenu, kao i ko je za to odgovoran.
Kod usluge iznajmljivanja ove aktivnosti mogu biti deo redovnog servisnog ciklusa, umesto posebnog i dodatnog zadatka za nabavku, HSE ili proizvodnju.
Kako odabrati radnu odeću za zavarivače u svom pogonu?
Počnite od procene posla:
- Koji postupak zavarivanja zaposleni koristi?
- Koliko ima varnica i prskanja?
- Da li je zaposleni izložen toplotnom zračenju?
- Koji drugi rizici postoje u istom radnom prostoru?
- Koji deo ili delove tela mora da štiti druga LZO?
- Kako će se odeća prati, pregledati i popravljati?
- Koliko često će zaposleni dobijati čist komplet?
Tek nakon ozbiljnog razmatranja ovih pitanja ima smisla razgovarati o modelu jakne i pantalona, materijalu i klasi zaštite.
Ovakav pristup smanjuje rizik da kompanija nabavi kvalitetnu zaštitnu odeću koja jednostavno nije odgovarajuća za konkretan posao.
Kako to izgleda u praksi u metalnoj i mašinskoj industriji?
Tehnika MB je srpska kompanija u kojoj veliki deo zaposlenih u proizvodnji čine bravari i zavarivači.
Kompanija koristi Lindströmovu uslugu radne odeće, uključujući WelderPro odeću namenjenu poslovima zavarivanja. Lindström na sebe preuzima nabavku, pranje, održavanje, popravke i zamene odeće.
Ovaj primer pokazuje i zašto izbor proizvoda i upravljanje odećom treba posmatrati zajedno.
Zaštitna odeća mora prvo da odgovara poslu. Nakon toga mora ostati dostupna, pravilno održavana i u stanju u kojem može da obavlja svoju funkciju.
Kompanija Linde Viličar je u Lindströmovoj usluzi iznajmljivanja radne odeće pronašla rešenje nekolicine problema. Primenom ove usluge, osigurali su da serviseri uvek budu organizovani, a istovremeno smanjili administrativni posao i pojednostavili logistiku.
Kako Blaž Lupše iz Lindea kaže: „Usluga iznajmljivanja radne odeće značajno je pojednostavila naše logističke i administrativne zadatke.“
Šta treba proveriti pre nabavke odeće za zavarivače?
Pre donošenja odluke proverite:
- koji su rizici utvrđeni procenom rizika
- koji standard i klasa odgovaraju konkretnom poslu
- koje dodatne vrste LZO su potrebne
- da li kroj odgovara načinu rada
- kako će se odeća prati
- ko proverava stanje odeće
- kako se rešavaju popravke i zamene
- koliko čistih kompleta treba da bude u cirkulaciji
Tek kada imate jasne odgovore na sva ova pitanja, možete da napravite izbor koji će imati smisla i za zaposlene i za kompaniju u celini.
Ako želite da proverite koja radna odeća i koji model usluge odgovaraju poslovima zavarivanja u vašem pogonu, porazgovarajte sa Lindströmovim ekspertima o proceni potreba, održavanju i redovnoj dostupnosti zaštitne odeće.
Česta pitanja o EN 11611 i radnoj odeći za zavarivače
Šta znači EN ISO 11611?
ISO 11611 je međunarodni standard za zaštitnu odeću koja se koristi pri zavarivanju i srodnim procesima. Definiše minimalne zahteve i metode ispitivanja takve odeće. Aktuelno međunarodno izdanje je ISO 11611:2024.
Koja je razlika između EN ISO 11611 klase 1 i klase 2?
Standard razlikuje nivoe zaštite namenjene različitim uslovima zavarivanja. Izbor odgovarajuće klase treba zasnovati na konkretnoj aktivnosti i proceni rizika, prema smernicama standarda, a ne samo na poređenju broja klase.
Da li je FR odeća isto što i odeća prema EN ISO 11611?
Ne treba ih smatrati istim pojmom. Za posao zavarivanja treba proveriti da li je konkretna odeća ispitana i sertifikovana prema standardu koji odgovara rizicima tog posla.
Da li EN ISO 11611 štiti oči i lice?
Ne. ISO izričito navodi da standard ne pokriva zahteve za zaštitu šaka, lica, očiju i stopala. Potrebna je odgovarajuća dodatna LZO.
Može li prljanje da utiče na zaštitu?
Institut za standardizaciju Srbije navodi da znoj, prljanje i druge nečistoće mogu da utiču na određeni nivo zaštite od kratkotrajnog slučajnog kontakta sa električnim provodnikom u uslovima navedenim u standardu.
Ko održava iznajmljenu zaštitnu odeću?
Kod Lindströmove usluge, Lindström vodi pranje i održavanje odeće, uz popravke i zamenu komada kada je to potrebno.
Možda će vas zanimati i ovo

Otkrijte kako je usluga iznajmljivanja radne odeće kompanije Lindström omogućila kompaniji Linde Viličar da omogući profesionalni izgled više od 30 servisera, optimizuje troškove i rastereti logistiku.

Saznajte kako da izaberete bezbednu, izdržljivu i udobnu radnu odeću za metaloprerađivačku i mašinsku industriju prema stvarnim rizicima.

Kako Tehnika MB standardizuje kvalitet i bezbednost zavarivača i bravara uz Lindström WelderPro uniforme i održivo upravlja radnom odećom.

Kako da osigurate bezbednost, efikasnost i usklađenost sa Zakonom o BZR u metalnoj industriji: sertifikovana radna odeća.
WelderPro se sada proizvodi bliže Evropi, što smanjuje vreme isporuke i emisiju CO₂ transporta, a održava istu, pouzdanu zaštitu.



